Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
S kamerom kroz svet-Irska (R)
06:24
Sa svih meridijana-Maroko (R)
06:52
Sa svih meridijana-Šri Lanka (R)
07:21
Karavan-Đerdap (R)
07:57
Međutim-Dunavci (R)
08:38
Dosije našeg vremena 1965. (R)
09:33
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
10:02
Nešto sasvim lično-Puriša Đorđević (R)
10:47
Rokovnik-Put na istok (R)
11:14
Rokovnik-Čudna šuma (R)
11:41
ljudi-Treći čovek (R)
12:00
S kamerom kroz svet-Irska (R)
12:24
Sa svih meridijana-Maroko (R)
12:52
Sa svih meridijana-Šri Lanka (R)
13:21
Karavan-Đerdap (R)
13:57
Međutim-Dunavci (R)
14:38
Dosije našeg vremena 1965. (R)
15:33
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
16:02
Nešto sasvim lično-Puriša Đorđević (R)
16:47
Rokovnik-Put na istok (R)
17:14
Rokovnik-Čudna šuma (R)
17:41
ljudi-Treći čovek (R)
18:00
Kada je i kako nastalo prvo profesionalno pozorište u Beogradu.... Ubrzo po preseljenju srpske prestonice iz Kragujevca u Beograd, osnovano je i prvo stalno pozorište u Beogradu. Bio je to Teatar na Đumruku koji je, po nalogu kneza Mihajla Obrenovića, počeo da radi 16. decembra (po novom kalendaru) 1841. godine u magacinu carinarnice (đumrukana, na turskom) na savskom pristaništu, u današnjoj Sava mali. Osnivanje tog pozorišta predstavljalo je deo šire državne, prosvetiteljsko-obrazovne strategije uspostavljanja institucija važnih za istoriju modernog razvoja Srbije. Usledilo je osnivanje Društva srpske slovesnosti (potonja Srpska akademija nauka i umetnosti), Narodnog muzeja, potom i Narodnog pozorišta. Po nalogu kneza, i uz državne subvencije, utemeljivači i rukovodioci Teatra na Đumruku bili su Atanasije Nikolić, Petar Radovanović i Jovan Sterija Popović. Uz igrane delove Sterijine drame Smrt Stefana Dečanskog Pozorišta na Terazijama, profesorka Filološkog fakulteta Zorica Nestorović i reditelj Mihailo Vukobratović govore o prosvetiteljsko-obrazovnom značaju Teatra na Đumruku, kulturnom i društvenom kontekstu, o predstavama koje su bile na repertoaru, uopšte o počecima profesionalnog pozorišnog života u Beogradu i Srbiji toga vremena. Autor i urednik: Slobodan Savić.
18:31
Boemske četvrti u velikim evropskim gradovima su posebna mesta. To su centri kulture i duha grada. Odjek živahnih večernjih razgovora u lokalnom restoranu i zanimljiva ulična umetnost su zapravo najvažniji deo pravog lica jednog grada.... Pariz ima Monmart, Rim ima Monti, Atina Plaku...a Beograd je, svoju dušu, smestio u Skadarliju. Ovo je priča o najpoznatijem delu Beograda, njegovoj kulturi i istoriji. Priča o nama.  Autori: Dušan Milovanović i Dušan Mihajlović.
19:00
Boemske četvrti u velikim evropskim gradovima su posebna mesta. To su centri kulture i duha grada. Odjek živahnih večernjih razgovora u lokalnom restoranu i zanimljiva ulična umetnost su zapravo najvažniji deo pravog lica jednog grada.... Pariz ima Monmart, Rim ima Monti, Atina Plaku...a Beograd je, svoju dušu, smestio u Skadarliju. Ovo je priča o najpoznatijem delu Beograda, njegovoj kulturi i istoriji. Priča o nama.  Autori: Dušan Milovanović i Dušan Mihajlović.
19:30
Filmski zapis prikazuje razvitak i ozakonjenje rasizma u Južnoafričkoj državi. Prikazan je podvojen život belaca i crnaca, crnačka geta u kojima je polovina rođene dece umirala pre pete godine života, sukobi, represivne mere i suđenje advokatu Nelsonu Mandeli i njegovim saradnicima.... Južna Afrika je bila zemlja sa najvećim procentom zatvorenika u odnosu na broj stanovnika. Samo 1963. godine vođeno je 80 procesa u kojima je bilo 1100 optuženih, 40 je bilo pogubljeno, a 743-oje osuđeno je na 4724 godina zatvora. Optuženi su osuđivani za sabotažu, terorizam, komunističko delovanje i rad u ilegalanim organizacijama. Prikazani su i stavovi dobitnika Nobelove nagrade za mir 1961. godine, Alberta Lutulija. Aparthejd je ukinut 1990. godine, a 1994. Nelson Mandela je izabran za prvog crnog predsednika. Scenarista: Dragoslav Rančić, urednica Olivera Gajić, proizvedeno 1972. godine.
19:57
Za Televiziju Beograd intervju je dao Santjago Kariljo.... Santjago Kariljo (1915-2012) bio je političar koji je ostavio trajan pečat, ne samo u istoriji Španije, već je svom ličnošću i posvećenošću komunističkim idejama, obeležio 20. vek, u kome je bio saučesnik, svedok i moderator. Bio je od onih političara koji su kritikovani i od strane desnice i od strane levice. Urednik Borivoje Mirković, reditelj Miloš Stefanović, proizvedeno 1976. godine.
20:22
Od jutra do povečerja-Dan u regrutnom centru
20:50
Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata je dokumentarni serijal snimljen1989. i 1990., koji se bavi političkim, socijalnim i kulturnim dešavanjima na prostoru Jugoslavije između Prvog i Drugog svetskog rata.... Serijal obuhvata 6 epizoda i jedan specijal. Na ovaj serijal se nastavlja drugi serijal koji nosi naziv Jugoslavija u ratu 1941 - 1945. Prva epizoda serijala Politički sukobi u Jugoslaviji objašnjava kontekst stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i okolnosti njenog proglašenja 1. decembra 1918. godine. (1. deo) Reditelj Milan Kundaković, urednik Božidar Nikolić.
22:18
Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata je dokumentarni serijal snimljen1989. i 1990., koji se bavi političkim, socijalnim i kulturnim dešavanjima na prostoru Jugoslavije između Prvog i Drugog svetskog rata.... Druga epizoda bavi se Pariskom mirovnom konferencijom na kojoj su od 18. januara do 28. juna 1919. godine sile Antante pregovarale o uslovima zaljučenja mira sa Nemačkom i poraženim zemljama. Emisija takođe razmatra i rezultate Druge zemaljske konferencije Komunističke partije Jugoslavije održane od 9. do 12. maja 1923. godine, ali i prvi najviši akt nove zajedničke zemlje - Vidovdanski ustav Kraljevine SHS donet 28. juna 1921. godine, koji je bio na snazi sve do 6. januara 1929. godine. (2. deo) Reditelj Milan Kundaković, urednik Božidar Nikolić.
23:30
ljudi govore-Skupljač iluzija
00:00
TV feljton-Teatar na Đumruku (R)
00:31
Nekad i sad-Skadarlija 01 (R)
01:00
Nekad i sad-Skadarlija 02 (R)
01:30
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
01:57
Bela knjiga-Slučaj Kariljo (R)
02:22
Od jutra do povečerja-Dan u regrutnom centru (R)
02:50
Politički sukobi u Jugoslaviji-Kako smo se ujedinili (R)
04:18
Politički sukobi u Jugoslaviji-Versaj Vukovar Vidovdan (R)
06:00
TV feljton-Teatar na Đumruku (R)
06:31
Nekad i sad-Skadarlija 01 (R)
07:00
Nekad i sad-Skadarlija 02 (R)
07:30
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
07:57
Bela knjiga-Slučaj Kariljo (R)
08:22
Od jutra do povečerja-Dan u regrutnom centru (R)
08:50
Politički sukobi u Jugoslaviji-Kako smo se ujedinili (R)
10:18
Politički sukobi u Jugoslaviji-Versaj Vukovar Vidovdan (R)
11:30
ljudi govore-Skupljač iluzija (R)
12:00
TV feljton-Teatar na Đumruku (R)
12:31
Nekad i sad-Skadarlija 01 (R)
13:00
Nekad i sad-Skadarlija 02 (R)
13:30
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
13:57
Bela knjiga-Slučaj Kariljo (R)
14:22
Od jutra do povečerja-Dan u regrutnom centru (R)
14:50
Politički sukobi u Jugoslaviji-Kako smo se ujedinili (R)
16:18
Politički sukobi u Jugoslaviji-Versaj Vukovar Vidovdan (R)
17:30
ljudi govore-Skupljač iluzija (R)
18:00
Knjiga je da se čita-Bibliofil Jovan Ristić
18:15
Emisija je uzbudljivo svedočanstvo o obredu Tevhid, sekte derviškog reda Rifaji iz Prizrena, koji se odigrao 22. marta 1966. godine.... Red potiče iz Bastre i nazvan je po Muhamedovom nasledniku Saidu Ahmetu Rafaiu koji je živeo pre više od 800 godina. Obred se dešava u Tekiji, povećoj sobi u kojoj se okupilo više od 100 derviša. NJihov višečasovni zanos završava ekstatičkim stanjem u kojem, uz pratnju talambasa i činela, derviši probadaju sebi obraze i stomake i bosonogi stoje na mačevima. Emisija nam pruža i podatke o Prizrenu sredinom 20. veka i predstavlja nam ga kao grad u kojem je vremenski raspon između najstarije i najmlađe građevine hiljadu godina. Posebno vredni su snimci crkve Bogorodica ljeviška, čije je slikarstvo, na žalost spaljeno od strane Albanaca na Kosovu 2004. godine. Urednik: Milan Kovačević, proizvedeno 1966. godine.
18:38
Viši standard stanovništva od sredine šezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omogućio je stanovnicima SFRJ česta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa čak i u daleke destinacije.... Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, među kojima je i Sa svih meridijana. Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedočanstvo o geografskim i prirodnim odlikama područja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i običajima koje neguju. Posebna pažnja posvećena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, među kojima dominiraju zemlje članice Nesvrstanih. Urednik: ljubiša Bogićević, proizvedeno 1975. godine.
19:07
Muzeji Srbije-Leskovvački muzej
19:35
Izvesna pitanja-Čaša žuči ište čašu meda
20:21
Mira Stupica, to sam ja
21:22
U stvaralaštvu Save Šumanovića (1896-1942), jednog od najznačajnijih slikara srpske umetnosti 20. veka, izdvajaju se dve celine: jedna, koja pripada mladosti i Parizu gde se školovao, druga – njegovim zrelima godinama, zavičaju i svetlosti sremskih pejzaža. U toj borbi između Pariza i Šida, kubizma i realizma, teorija i istinskog osećanja, zgusnuta je drama Šumanovićevog života i poezija njegovog slikarstva.... Za vreme Drugog svetskog rata Šid ulazi u sastav NDH. Ustaše su na Veliku Gospojinu 28. avgusta 1942. godine iz Šida odveli sto pedeset Srba među, kojima i Savu Šumanovića, u Sremsku Mitrovicu gde su ih, nakon mučenja, streljali 30. avgusta. Sahranjeni su u masovnoj grobnici. U emisiji su prikazana dela ovog izuzetnog umetnika koji je na listi 100 najznamenitijih Srba. Najveći broj njegovih slika čuva se u Šidu, u galeriji koja nosi njegovo ime. Slika „Kupačica“, koja se od 1927. godine nalazi u Muzeju Ežena Budena u Onfleru, Francuska, našoj kulturnog javnosti bila je nepoznata 85 godina. U čast Savi Šumanoviću ustanovljena je slikarska nagrada koja nosi njegovo ime. Autor: Mika Milošević Godina 1983.
21:51
Emisija realizovana u dugom vremenskom rasponu između 1997. i 2001, sažima život i delo velikog filmskog reditelja Lordana Zafranovića.... Kroz kakva je lična i profesionalna iskušenja prošao tokom mnogih godina napornog i hrabrog rada na filmovima osetljive tematike i poruke. Koliko su ga kritičari zbog toga ignorisali i prikazivali kao bezvrednog stvaraoca i koliko put stvaralaštva koje ima za cilj istinu može imati gorak ukus, predočava Lordan u ovom izdanju TV feljtona. Takođe, emisija obiluje brojnim insertima iz njegovih najznačajnijih filmova. Autorka emisije: Rada Radaković Proizvodnja: Redakcija za kulturu i umetnost RTS-a.
22:40
Karl Malden (1912-2009) rođen je kao Mladen Sekulović u Čikagu, a odrastao u rudarskom gradu Geri u Indijani... Oskarovac, u Holivudu je uvek smatran jednim od najboljih karakternih glumaca. Ostvario preko stotinu uloga na filmu i televiziji. U bivšoj Jugoslaviji snimio je film Suton u režiji Gorana Paskaljevića. Bio je direktor Američke akademije za film. Učestvuju: Goran Paskaljević, Sergej Trifunović, Aleksandar Erdeljanović. Scenario i režija: Dinko Tucaković.
23:23
Stripomanija 06
23:45
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Emisija je posvećena kompoziotoru Tomazu Albinoniju. Kroz priču o njegovom životu i ostvarenjima provlače se odlomci iz Albinonijevog „Adađa. Autorski tim serije čine Katarina Erić, Nevena Popović i Milan Kundaković.
00:00
Knjiga je da se čita-Bibliofil Jovan Ristić (R)
00:15
Karavan-Derviši (R)
00:38
Sa svih meridijana-Bolivija (R)
01:07
Muzeji Srbije-Leskovvački muzej (R)
01:35
Izvesna pitanja-Čaša žuči ište čašu meda (R)
02:21
Mira Stupica, to sam ja (R)
03:22
Slikari i vajari-Sava Šumanović (R)
03:51
TV feljton-Lordan Zafranović (R)
04:40
Srbi u Holivudu-Karl Malden (R)
05:23
Stripomanija 06 (R)
06:00
Knjiga je da se čita-Bibliofil Jovan Ristić (R)
06:15
Karavan-Derviši (R)
06:38
Sa svih meridijana-Bolivija (R)
07:07
Muzeji Srbije-Leskovvački muzej (R)
07:35
Izvesna pitanja-Čaša žuči ište čašu meda (R)
08:21
Mira Stupica, to sam ja (R)
09:22
Slikari i vajari-Sava Šumanović (R)
09:51
TV feljton-Lordan Zafranović (R)
10:40
Srbi u Holivudu-Karl Malden (R)
11:23
Stripomanija 06 (R)
11:45
Iza naslova-Tomazo Albinoni (R)
12:00
Knjiga je da se čita-Bibliofil Jovan Ristić (R)
12:15
Karavan-Derviši (R)
12:38
Sa svih meridijana-Bolivija (R)
13:07
Muzeji Srbije-Leskovvački muzej (R)
13:35
Izvesna pitanja-Čaša žuči ište čašu meda (R)
14:21
Mira Stupica, to sam ja (R)
15:22
Slikari i vajari-Sava Šumanović (R)
15:51
TV feljton-Lordan Zafranović (R)
16:40
Srbi u Holivudu-Karl Malden (R)
17:23
Stripomanija 06 (R)
17:45
Iza naslova-Tomazo Albinoni (R)
18:00
Međutim-Fudbaler Mitar Mrkela
18:42
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je uspesima boksera nekadašnje Jugoslavije, među kojima je posebno mesto imao Mate Parlov. On je pred kamerama TV Beograd govorio o najplemenitijoj borilačkoj veštini. Kamere su zabeležile kako je izgledao njegov trening a tu su i snimci njegovih mečeva, naravno i onaj sa najvažnijeg sportskog takmičenja na svetu-Olimpijadi. Mate Parlov (1948-2008) bio je hrvatski i jugoslovenski bokser. Bio je pobednik na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine, svetski prvak u Havani (1974) i dvostruki šampion Evrope u poluteškoj kategoriji. Takođe je bio profesionalni prvak Evrope i sveta u izboru Svetskog bokserskog saveta. Mate Parlov je osam puta (1967-1974) osvajao titulu prvaka Jugoslavije, dva puta je osvajao Zlatnu rukavicu, a pet puta (1970-1974) titulu najboljeg na Balkanu. Na Olimpijskim igrama 1984. godine u Los Anđelesu (SAD) bio je selektor bokserske reprezentacije Jugoslavije. Dva puta je bio dobitnik Zlatne značke Sporta, nagrade za najboljeg sportistu Jugoslavije, 1972. i 1974. godine. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:19
Rab je ostrvo u Hrvatskoj, u Kvarnerskom zalivu. Sa ostrvima Crec, Krka i Pag, čini takozvanu rapsku grupu ostrva.... Prirodno bogatstvo, bogata prošlost i kulturno-istorijsko nasleđe osnove su turističke delatnosti, koja je glavna privredna grana na Rabu, unazad više decenija. U toj dugoj turističkoj tradiciji bakarjol ili čamdžija je specifično rabsko zanimanje. Ova emisija serijala Jadranska ostrva, donosi priču jednog od njih, koji je govorio o svom životu na Rabu, prošlosti i lepotama Raba. Autor Ivo Laurenčić, proizvedeno 1987. godine.
19:35
U Nikšiću je 1971. godine sa porodicom živeo i radio Vojo Radusinović. Pored rada u lokalnom rudniku, pažnju javnosti je privukao svojim guslarskim umećem.... Originalnost pristupa ovom tradicionalnom muzičko-pesničkom izrazu iskazao je kreirajući epsku guslarsku priču o čovekovom osvajanju Meseca. NJegovo izvođenje pesme Put na Mjesec upečatljiv je filmski dokument. Scenarista i reditelj: Srđan Karanović Urednica: Zora Korać Proizvedeno: 1972. godine.
19:46
Emisija je snimljena u Somboru 1971. godine u poslastičarskoj radnji Rama, koja se nalazila u Zmaj Jovinoj ulici broj 3. Vlasnik radnje je Albanac Rama Neđip, rođen u selu Kabaš u Kosovskoj Vitini.... Filmski zapis beleži atmosferu u poslastičarnici i moralne stavove njenog vlasnika, o kojima živopisno svedoče citati odštampani na tablama okačenim po zidovima radnje. Na jednoj od njih piše: Omladino, u svojoj mladosti ne propustite bar nekoliko lepih trenutaka koje vam pruža ova izvanredna poslastičarnica. Urednica Zora Korać, scenarista i reditelj Srđan Karanović, proizvedeno 1972. godine.
20:03
Serija Ram za nekoliko poza, snimljena je 1976. godine. Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić, tokom emitovanja serije pobrao je kontoverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja.... Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj učestvuju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar. Reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
20:31
Pomalo uspavan bosanskohercegovački gradić Kladanj, šezdesetih godina 20. veka, u vreme SFRJ, preko noći je postao metropola muškaraca iz celog sveta...
20:58
Emisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se važnim dešavanjima u tadašnjoj SFRJ i svetu. Ovoga puta gledaoci će videti koji su događaji obeležili „te dane i tu 1959. godinu“.... Pre tačno 64 godine, predsednik SFRJ Josip Broz Tito bio je na tromesečnoj turneji po Aziji, Africi i zemljama Evrope, a po povratku u Jugoslaviju, na ostrvu Brioni ugostio je belgijsku kraljicu Elizabetu i Če Gevaru. U Jugoslaviji su te godine boravili i američki astronaut Luj Armstrong i glumac Orson Velc koji je snimao film u Zagrebu, gde je te 1959. godine sagrađen prvi neboder sa 16 spratova. U tamošnjoj Radio-industriji počela je proizvodnja televiziora, a u Beogradu gradnja Toplane. U Priboju je proizveden prvi jugoslovenski automobil hladnjača. ljubitelji pozorišta u Prištini gledali su treću premijeru na albanskom jeziku – predstavu „Ožiljak“, a u Opatiji na Festivalu zabavne muzike prva nagrada je pripala pesmi „Mirno teku reke“, koju je pevao Dušan Jakšić. Ovo su samo neki od događaja po kojima je ostala upamćena 1959. godina. Brojni snimci sačuvani od zaborava, u ovoj emisiji Programskog arhiva RTS-a, svojevrstan su istorijski dokument, vredan pažnje.
21:47
Emisija koju je vodio Milan Vlajčić bila je posvećena godišnjici Montrea i učešću jugoslovenskih stvaralaca na tom festivalu.... Gosti emisije: Slađana Milošević, Oliver Mandić, Dunja Figenvald, Ademir Kenović i Darko Marković. Emisija je emitovana 1985. godine.
22:50
Učesnik i svedok-TV esej Rudi Supek
23:32
U 40 polučasovnih epizoda serijala Rokovnik, koji se bavi rok scenom SFRJ, smešteni su najznačajniji autori i izvođači najpopularnije muzike 20. veka...
00:00
Međutim-Fudbaler Mitar Mrkela (R)
00:42
Povratak zvezdama-Šampion Mate Parlov (R)
01:19
Jadranska ostrva -Rab (R)
01:35
Ljudi -Put na Mesec (R)
01:46
Ljudi-Menjanje stolova (R)
02:03
Ram za nekoliko poza 02 (R)
02:31
Dvadeset miliona -Muška voda (R)
02:58
Ti dani te godine 1959. (R)
03:47
Krajem nedelje -25 godina Montrea (R)
04:50
Učesnik i svedok-TV esej Rudi Supek (R)